Grafička okruženja u Linux-u

Kada govorimo o grafičkim okruženjima na Linux-u tu možemo naširoko i nadugo objašnjavati razlike izmjeđu pojedinih i veza između podslojeva itd itd. ali u ovom postu ćemo samo navesti osnovno što je potrebno za razumijevanje različitosti grafičkih okruženja na Linux-u.

Linux (kao i UNIX od kojeg je Linux i nastao) je samo jezgra bez ikakvog korisničkog okruženja. Prvo su napravljena tekstualna okruženja (najpoznatiji i najkorišteniji "bash"), akasnije je dodat Windows X Server koji je omogučio razvoj grafičkog okruženja..... puno je bilo raznoraznih grafičkih okruženja kao i danas , svako pravi okruženje koje njemu odgovara, ko zna programirati može sam sebi svoje napravit... mi ćemo sada pojasniti osnovne razlike između četiri najkorištenija grafička korisnička ookruženja.

Prva podjela svih programa na Linux-u je na one koji su pravljeni da koriste Qt ili Gtk grafičke biblioteke. I jedni i drugi se mogu pokretati bez problema u bilo kojem Linux-u , bilo da mu je okruženje Gtk ili Qt.

Iako se mogu pokrenuti npr. Qt prohrami u okruženju pravljenom u Gtk-u oni će se ipak malo bolje uklapati u okruženje koje je Qt bazirano. Zato distribucije Linux-a koje se baziraju na Qt grafičkim okruženjima dostavljaju instalirane samo programe koji su kreirani u Qt-u, i obratno(Gtk-Gtk).

KDE


Najpoznatije grafičko okruženje pravljeno sa Qt-o je KDE , postoji čak i verzija za instalaciju na Windows. Distribucije koje preferiraju ovo okruženje su: Kubuntu, Mandriva, Pardus, PCLinuxOS, Mageia, OpenSUSE itd. Napominjemo da iako svaka distribucija najviše poaznje poklanja jednom od okruženja, skoro svaka distribucija omogučava korištenje i drugih okruženja po izboru.
KDE najviše liči na Windows i ima najviše opcija koje se mogu podešavati, neki to vole, a neki ne jer se zbune sa mnogo opcija, a i ne vole da sliće Windowsim-a. Prema večini KDE je i jedan od onih koji najbolje izgledaju.

Izgled KDE okruženja na Kubuntu distribuciji.


 GNOME

Najpoznatije okruženje u Gtk-u je GNOME, njega je koristo Ubuntu dok nije razvio svoje novo okruženje nazvano Unity. U zadnje vrijeme se vode jake rasprave oko toga da li  je novi GNOME 3 dobar ili nije, jedno je sigurno, a to je da je neobičan i ne lići ni našta poznato do sad.
Gnome 2 je bio jedan od najpoznatijih i najkorištenijih okruženja, sada se razvija pod imenom MATE i jedina distribucija koja ga oficijelno održava je Mint.
Izgled GNOME 2 na Ubuntu distribuciji

Nasljednik Gnome 2 je GNOME 3 koji je dočekan od mnogih korisnika kao nešto što se nije smjelo desiti. Promjene u konceptu rada i dizajnu su ogromne... ako vas zanima potrežite na internetu.

Izgled GNOME 3 okruženja u stanju otvorenog "Start"-a...
Pored velike promjene koja se desila u GNOME 3, Ubuntu je počeo razvijati svoj grafički interfejs nazvan Unity koji se razlikuje od svih i trenutno ga nije moguće instalirati na neku drugu distribuciju.
Iako je i Unity potpuno različit od drugih opet je manje otišao od potreba korisnika i sa novom verzijom moguće ga je koristiti.

Ubuntu Unity


Ovaj problem sa GNOME 3 , a i sa Unity okruženjem kojeg pravi Ubuntu povečao je zainteresiranost javnosti za Xfce i LXDE

LXDE

LXDE je Gtk bazirano okruženje koje je prvenstveno namijenjeno za slabije računare jer zauzima jako malo memorije. Mana mu je što ne izgleda dobro i nema raznih efekata kao druga okruženja, ali ipak sa ljepotom izgleda se može mjeriti(i nadjačati) sa Windows XP-om. Ovo okruženje je i naša osobna preporuka sobzirom da je jedno od najstabilnijih i ne sadrži razne servise koje vjerovatno nikad nećete koristiti. Ako vam šta treba sa drugog okruženja možete to i instalirati.
LXDE na Lubuntu distribuciji


XFCE

Xfce je Gtk baziran i nalazi se negdje u zlatnoj sredini između efekata, ljepote i minimalizma. Nmijenjen je za slabije računare ali ipak sadržava razne efekte i uljepšanja. Uzima malo više memorije od LXDE ali i izgleda bolje. Večina distribucija XFCE uređuju da izgleda slično MacOS-u.





Koje god okruženje da izaberete, možete koristiti i ostala ako ih instalirate, također možete koristiti programe iz drugih okruženja bez problema, možete skoro svako okruženje podešavati kako vam je volja i ako želite moguće je namjestiti ih sve da izgledaju skoro identično jer su svi konfigurabilni.