Uputstva za lahku migraciju sa Windows-a na Linux.

Instaliranje printera na Linuxu - drajveri, dijeljenje, printer server

Ako vam printer treba onda sve i da imate najbolji sistem od kojeg vam printer ne radi onda taj sistem ne možete koristiti.
Zbog toga ćemo vam objasniti kako ćete instalirati SVE moguće printere na Linux-u.

Sadržaj:

1.Podešavanje CUPS Linux print servera
2.Instalacija Linux printera na Windows-ima
3.Instaliranje Linux drajvera za printere
4.Dodatne cake i fazoni prilikom instalacije Linux printera
5.Šta uraditi kada printer nikako ne može da radi na Linux-u

Linux podržava mnoge printere bez dodavanja ikakvih drajvera i programa. Od poznatih proizvođača najviše drajvera ima za HP , dosta ima za Xerox i Lexmark, KONICA MINOLTA nema skoro nikako drajvera. Kada vam se otvori lista printer drajvera koje Linux podržava ćini vam se da ih ima bezbroj, kako proizvođaća tako i printera, ali opet se desi da često neki ne radi kako treba. U ovom uputstvu ćemo vam objasniti rješenje za svaki od tih problema.
Sve slike u ovom tekstu, kao i testovi na printerima rađeni su u Lubuntu 12.04 LTS distribuciji koja je ustvari samo jednostavna (i sa puno manje grešaka i iznenađenja) verzija Ubuntu 12.04 LTS Linux-a koju preporučujemo za rad gdje treba odsustvo grešaka. Sve što vidite može se primjeniti i na bilo koji derivat Ubuntu-a, a najverovatnije i na svaku drugu distribuciju stim da je malo drugačija konfiguracija.

1.Podešavanje CUPS Linux print servera

Prvo što trebate imati instalirano na vašem računaru ukoliko želite dobru podršku za printere je CUPS printer server. Danas skoro sve distribucije dolaze sa preinstaliranim CUPS-om i onda svaki Linux računar se ponaša kao printer server što nam daje mnogo mogučnosti i olakšanja u radu.

Kada upišete u bilo koji web browser i na bilo kom računaru IP sdresu Linux računara i tome dodate port 631 kao npr: http://192.168.1.7:631 otvoriće vam se stranica CUPS-a tog računara na kojoj možete vidjeti sve printere koji su prikopčani na taj računar (Ukoliko permisije dozvoljavaju) i još mnogo toga. Početna stranica CUPS-a izgleda ovako:

Početna stranica CUPS-a

Ako dodate sufix "admin" na adresu kao npr.: http://192.168.1.7:631/admin otvoriće vam se prozor u kome možete podešavati razne opcije print servera, glavne opcije su "Show printers shared by other systems" koja omočuava da vidite i printate na sve printere u LAN-u bez ikakve instalacije , te opcija "Share printers connected to this system" koja omogučava da dijelite svoje printere sa drugim računarima na mreži. Prozor izgleda ovako:

Glavne postavke CUPs-a.

Da bi vidjeli printere koji su prikopčani na računar na kojem je CUPS dodajte na adresu sufix "printers" ili kliknite na tab "Printers" na web stranici. Otvoriti će vam se lista printera sa skoro svim informacijama. Da bi pogledali detaljnije stanje printera možete kliknuti na određeni printer.

Instalirani printeri na računaru na kojem je CUPS

2.Install Linux printer on Windows

Ako imate računare na kojima je instaliran Windows i želite da sa njima dijelite printere koji su instalirani na Linux-u dovoljno je da kopirate adresu printera iz CUPS-a. To možete tako što ćete kliknuti na link printera desnim klikom miša pa onda kopirati adresu ili tako što ćete otvriti printer klikom na link na slici iznad i onda kopirati njegovu adresu iz adress bara.
Kada uzmete adresu u Windows-u trebate otići na Wizard za dodavanje printera i odabrati mrežni printer, i onda zalijepiti adresu printera kao na slici ispod. Nakon toga treba samo još instalirati drajvere za taj printer.

Dodaj URL printera, dadajte drajvere i NEXT,NEXT...FINISH

3.Instaliranje Linux drajvera za printere

A sada instaliramo printere na Linux.

Prvo pokušajte da instalirate printer sa drajverima koji dođu uz linux, ako ni jedan od njih ne radi morate pokušati naći drajver na internetu. Večina drajvera za Linux printere se nalaze u obliku PPD fajla koji opisuje način rada printera. Evo nekoliko stranica koje će vam pomoći u pronalasku drajvera PPD:
Drivers for most printers
HP
Kyocera
Xerox
Most Linux drivers and install manuals
Ubuntu guide to printers

PPD fajlovi mogu biti kreirani i ručno ako znate osobine printera.
Ovdje je upustvo kako kreirati PPD.

Kada nađete PPD fajl onda ga treba instalirati, ako i niste našli PPd fajl prbajte ove korake uraditi samo što ćete odabrati neki od ponuđenih Linux-ovih drajvera. Često printeri bolje rade sa nekim drajverima koji su od nekog njima sličnog printera nego sa svojim drajverima ako ih ima.

Pokrenite system-config-printer python skriptu. To možete uraditi klikom na opciju "Printing" u meniju "Setting" na vašem start meniju ili ukucajte u konzolu system-config-printer , ili pritisnite tipke ALT-F2 na tastaturi i ukucajte system-config-printer.

Kliknite "Add" da bi dodali novi printer

Odaberite printer, ili ukucajte url .... imate mnogo načina povezivanja

Kada odaberete printer kliknite na "Forward"

Ako prvi put gledate ovu formu kliknite "Select printer from database" i onda odaberite drajver koji vam ponudi Linux ili neki sličan vašem printeru, a ako ste već ovo ranije probali i nije radilo kliknite "Provide PPD file" pa onda kliknite na dugme "(None)" da odaberete PPD fajl .KLiknite "Forward" da nastavite dalje instalaciju drajvera.

Odaberite PPD fajl koji ste našli na interentu.

Upištite ime printera, možete upisati bilo šta.

Kliknite "Apply" i instalacija je gotova.
Poslije ovoga možete kliknuti desni klik na printer pa odabrati "Properties" i onda "Print Test Page" da isprintate testnu stranicu da bi vidjeli radi li.

Večinu printera ćete instalirati preko gornjih instrukacija , ali ako ne uspijete čitajte dalje.

Dodatne cake i fazoni prilikom instalacije Linux printera

4.Dodatne cake i fazoni prilikom instalacije Linux printera

Evo nekih:

HP color Laser Jet 4650 traži da bude instaliran sa drajverom koji je drugi na listi ponuđenih drajvera za ovaj tip printera. Ukoliko se odabere prvi drajver printer svaki put printa tri kopije onog što zadamo na print.
Xerox workcenter 3220 treba biti instaliran sa drajverima koji se skinu sa Xerox stranice. Fajl se zove wc3220.ppd i moze se skinuti sa ovog LINK-a.
Xerox Phaser 3200MFP radi sa "Generic PostScript Printer Foomatic/Postscript" drajverom (Drugi na listi)
Xerox workcenter PE220 radi sa drajverom od Xerox PE144e
Xerox workcenter PE120 radi sa drajverom od Xerox PE144e
EPSON LQ-680 radi sa EPSON 570+ drajverom , samo trebate namjestiti 180DPI i format papira A4 da bi rpintao kako treba. Ukoliko se ponaša kako ne treba sa ovim drajverima probajte 24-pin drajvere. U tom slučaju morate obratiti pažnju da ono što se printa mora biti papira iste veličine kao što je i papir koji se stavlja. Na vom drajveru se također treba namjesititi 180DPI.
EPSON LQ-690 radi sa EPSON 570+ drajverom , samo trebate namjestiti 180DPI i format papira A4 da bi rpintao kako treba.
Ako povezujete EPSON printer sa LPT.USB adapterom PRINTER NEĆE RADITI KAKO TREBA i ponašat će se LUDO. Morate koristiti LPT-LPT ili USB-USB kabal.

5.Šta kada nema nikakve Linux drajver podrške

Ako imate printer za koji se nikako ne mogu naći drajveri koji rade na Linux-u onda je ovo rješenje. Za ovo rješenje potreban vam je jedan računar sa instaliranim Windows operativnim sistemom ( XP, 7 , 2003...) . Dovoljno je imati samo jedan Windows računar u čitavoj kući ili firmi koji će predstavljati sponu između Linux-a i printera.
Da bi ste ovo ostvarili trebate instalirati pronter NoLinDriver Printer Server, napominjemo da ovo nije Microsoft-ov printer server i on NEĆE raditi.
Znaći sa NoLinDriver Printer Server-om ćete moći instalirati SVAKI printer BEZ DRAJVERA za Linux, dovoljno je da instalirate drajvere za Windows na toj jednoj Windows mašini.

Ovaj server smo mi napravili za svoje potrebe, a sada je postavljeno na internet da se i drugi ljudi okoriste ovim programom i tako otvore vrata Linux-u i besplatnom softveru.

Tragajući za rješenjem kako instalirati printere koji nemaju drajvera za Linux došli smo do stranice:
HOWTO - Print to a windows printer from linux WITHOUT needing any linux printer drivers_PPDs

Na ovoj stranici je upustvo kako ručno podesiti i instalirati sve ono što smo mi napravili u našem print serveru. Na pomenutoj stranici upustvom je moguće instalirati samo jedan printer i teško je za podesiti, pored toga zahtjeva poznavanje python jezika koji omogučava automatizacju procesa.

NoLinDriver Printer Server je pravljen u C# i zahtjeva .NET Framework 2.0 , dovoljno ga je kopirati na desktop, pokrenuti i kliknuti refreesh da bi prepoznao printere na sistemu. Prije toga treba instalirati printere, iako je to moguće i poslije raditi. Ponekad je potrebno ručno napraviti folder C:/printers ukoliko permisije ne dozvole programu. Detaljnije upustvo dolazi uz program.
NoLinDriver Printer Server možete skinuti sa ove stranice: https://sourceforge.net/projects/nolindrivers/files/latest/download?source=files

DETALJNO UPUTSTVO kako instalirati i podesiti NoLinDriver na Linux-u i Windows-u možete pročitati na ovom LINK-u.

Ako imate problema sa instalacijom ostavite komentar na stranici.

Otvaranje i izvršavanja programa sa root privilegijama i pravima pristupa

Da bi mijenjali išta bitno na Linuxu morate imati root prava pristupa. "root" u Linux-u je kao Administrator akaunt na Windows-ima koji ima prava pristupa da piše, mijenja i briše sve moguće na sistemu.
Na Ubuntu Linux-ima na početnoj konfiguraciji ne postoji način da uđete u root korisnika zbog sigurnosti nego samo to možete učiniti pokretanjem pojedinih aplikacija sa root privilegijama što je i više nego dovoljno.
Na večini distribucija moguće je logovati se sa root akauntom ali to ne preporučujemo zbog sigurnosti. A kada uđete u kozolu onda upišete komandu "su" (switch user) i onda upišete password. Nakon unosa šifre ušli ste u root mod i možete izvršiti bilo koju komandu bez ikakvih restrikcija.

U Ubuntu Linux-u root privilegijama pristupate tako što pokretate programe sa root pemisijama. Zavisno od toga da li se radi o programima koji rade u konzoli ili grafičkom okruženju. Ako pokrečete konzolni program ukucajte u konzolu (terminal) komandu "sudo" a zatim ime programa. Poslije toga ćete morati upisati šifru i onda će taj program biti pokrenut sa root privilegijama.

Ukoliko je program u grafičkom okruženju onda morate znati koje grafičko okruženje koristite. Ako koristite KDE koji je napravljen u Qt-u onda kliknite ALT-F2, upišite "kdesudo" i iza toga ime programa.
Ako koristite Gnome, Xfce, LXDE ili bilo koje drugo okruženje koje je pravljeno u GTK-u onda pritisnite tipke ALT-F2 i upišite "gksudo" i iza toga ime programa.

Da bi listali sadržaj foldera i fajlova sa root privilegijama onda pritisnite ALT-F2 na tastaturi i zavisno od okruženja u kojem radite upišite komande:
Tabela je u formatu "Okruženje : komanda koju treba upisati"
Gnome (Ubuntu standardni) : gksudo nautilus
KDE (Kubuntu) :    kdesudo dolphin
Xfce (Xubuntu) :                    gksudo thunar
LXDE (Lubuntu) :                 gksudo pcmanfm

Nakon upisa komande pojaviti će se prozor u koji trebate ukucati šifru, nakon što ukucate šifru i pritisnete ENTER otvoriti će vam se program sa root privilegijama.
Svaki fajl kojeg kliknete i otvorite u nekom pregledniku fajlova sa root privilegijama otvoriti će se sa root privilegijama pa ćete ga moći mijenjati po želji. Ovo je posebno korisno kod editovanja sistemskih fajlova koje možete mijenjati samo sa root privilegijama.

Pokretanje programa na dizanju sistema u LXDE okruženju

Kako pokrenuti programe na startup-u pokazati ćemo preko primjera sa programom za dopisivanje preko skoro svih protokola - pidgin-om.

Otvoriti terminal (Start-> Accesories-> LXterminal) i upisati:
sudo leafpad /etc/xdg/lxsession/Lubuntu/autostart

Kad se otvori dodati sljedece linije na kraj fajla:
@pidgin >> /etc/xdg/lxsession/Lubuntu/autostart

U slučaju da želite pokrenuti neku aplikaciju koja se pokreće preko wine emulatora onda dodajte sljedeće:
@wine C:/put/do/programa.exe >> /etc/xdg/lxsession/Lubuntu/autostart

Grafička okruženja u Linux-u

Kada govorimo o grafičkim okruženjima na Linux-u tu možemo naširoko i nadugo objašnjavati razlike izmjeđu pojedinih i veza između podslojeva itd itd. ali u ovom postu ćemo samo navesti osnovno što je potrebno za razumijevanje različitosti grafičkih okruženja na Linux-u.

Linux (kao i UNIX od kojeg je Linux i nastao) je samo jezgra bez ikakvog korisničkog okruženja. Prvo su napravljena tekstualna okruženja (najpoznatiji i najkorišteniji "bash"), akasnije je dodat Windows X Server koji je omogučio razvoj grafičkog okruženja..... puno je bilo raznoraznih grafičkih okruženja kao i danas , svako pravi okruženje koje njemu odgovara, ko zna programirati može sam sebi svoje napravit... mi ćemo sada pojasniti osnovne razlike između četiri najkorištenija grafička korisnička ookruženja.

Prva podjela svih programa na Linux-u je na one koji su pravljeni da koriste Qt ili Gtk grafičke biblioteke. I jedni i drugi se mogu pokretati bez problema u bilo kojem Linux-u , bilo da mu je okruženje Gtk ili Qt.

Iako se mogu pokrenuti npr. Qt prohrami u okruženju pravljenom u Gtk-u oni će se ipak malo bolje uklapati u okruženje koje je Qt bazirano. Zato distribucije Linux-a koje se baziraju na Qt grafičkim okruženjima dostavljaju instalirane samo programe koji su kreirani u Qt-u, i obratno(Gtk-Gtk).

KDE

Najpoznatije grafičko okruženje pravljeno sa Qt-o je KDE , postoji čak i verzija za instalaciju na Windows. Distribucije koje preferiraju ovo okruženje su: Kubuntu, Mandriva, Pardus, PCLinuxOS, Mageia, OpenSUSE itd. Napominjemo da iako svaka distribucija najviše poaznje poklanja jednom od okruženja, skoro svaka distribucija omogučava korištenje i drugih okruženja po izboru.
KDE najviše liči na Windows i ima najviše opcija koje se mogu podešavati, neki to vole, a neki ne jer se zbune sa mnogo opcija, a i ne vole da sliće Windowsim-a. Prema večini KDE je i jedan od onih koji najbolje izgledaju.


Izgled KDE okruženja na Kubuntu distribuciji.

GNOME

Najpoznatije okruženje u Gtk-u je GNOME, njega je koristo Ubuntu dok nije razvio svoje novo okruženje nazvano Unity. U zadnje vrijeme se vode jake rasprave oko toga da li je novi GNOME 3 dobar ili nije, jedno je sigurno, a to je da je neobičan i ne lići ni našta poznato do sad.
Gnome 2 je bio jedan od najpoznatijih i najkorištenijih okruženja, sada se razvija pod imenom MATE i jedina distribucija koja ga oficijelno održava je Mint.

Izgled GNOME 2 na Ubuntu distribuciji

Nasljednik Gnome 2 je GNOME 3 koji je dočekan od mnogih korisnika kao nešto što se nije smjelo desiti. Promjene u konceptu rada i dizajnu su ogromne... ako vas zanima potrežite na internetu.

Izgled GNOME 3 okruženja u stanju otvorenog "Start"-a...

Pored velike promjene koja se desila u GNOME 3, Ubuntu je počeo razvijati svoj grafički interfejs nazvan Unity koji se razlikuje od svih i trenutno ga nije moguće instalirati na neku drugu distribuciju.
Iako je i Unity potpuno različit od drugih opet je manje otišao od potreba korisnika i sa novom verzijom moguće ga je koristiti.

Ubuntu Unity

Ovaj problem sa GNOME 3 , a i sa Unity okruženjem kojeg pravi Ubuntu povečao je zainteresiranost javnosti za Xfce i LXDE

LXDE

LXDE je Gtk bazirano okruženje koje je prvenstveno namijenjeno za slabije računare jer zauzima jako malo memorije. Mana mu je što ne izgleda dobro i nema raznih efekata kao druga okruženja, ali ipak sa ljepotom izgleda se može mjeriti(i nadjačati) sa Windows XP-om. Ovo okruženje je i naša osobna preporuka sobzirom da je jedno od najstabilnijih i ne sadrži razne servise koje vjerovatno nikad nećete koristiti. Ako vam šta treba sa drugog okruženja možete to i instalirati.

LXDE na Lubuntu distribuciji

XFCE

Xfce je Gtk baziran i nalazi se negdje u zlatnoj sredini između efekata, ljepote i minimalizma. Nmijenjen je za slabije računare ali ipak sadržava razne efekte i uljepšanja. Uzima malo više memorije od LXDE ali i izgleda bolje. Večina distribucija XFCE uređuju da izgleda slično MacOS-u.

Koje god okruženje da izaberete, možete koristiti i ostala ako ih instalirate, također možete koristiti programe iz drugih okruženja bez problema, možete skoro svako okruženje podešavati kako vam je volja i ako želite moguće je namjestiti ih sve da izgledaju skoro identično jer su svi konfigurabilni.

Editovanje boot menija na Linux-u

Da bi editovali boot meni koji se pojavljuje na paljenju računara i na kojem možete odabrati koji operativni sistem , a ukoliko se koristi Linuxov GRUB za dizanje istema potrebno je editovati fajl grub.conf. Onse nalazi u folderu /boot/grub
Da bi ga editovali trebate imati root privilegije. Najkraći način da dođete do editovanja fajla je da pritisnete na tastaturi ALT-F2 pa onda ukucate u otvorenom prozoru:

Ako koristite LXDE okruženje (npr. u Lubuntu-u):
gksudo leafpad /boot/grub/grub.cfg

Ako koristite GNOME okruženje

gksudo gedit /boot/grub/grub.cfg

Ako koristite KDE okruženje (npr. Kubuntu-u)
kdesudo kate /boot/grub/grub.cfg

Ako ne znate koju koristite samo provjerite koji imate program koji sliči Windows-ovom notepad-u i upišite njegovo ime umjesto leafpad u prvoj komandi iznad.

Ovo možete uraditi i tako što otvorite folder u file menadžeru, pa onda klinete na fajl, samo morate obratiti pažnju da nećete možći snimiti fajl ako niste pod root privilegijama.

Kada otvorite fajl grub.conf otvoriće vam se tekstualni fajl kojeg trebate editovati:

Prije svega snimite sebi negdje kopiju ovog fajla da možete ga vratiti ukoliko nešta zabrljate.

Zatim otiđite negdje blizu sredine fajla ili potrazite Serach alatom riječ "menuentry". Kada nađete tu riječ onda tražite sistem koji vas zanima. Ukoliko želite da pobrišete skroz neku stavku morate obrisati sve od menuentry pa do sljedeg znaka } (vitičasta zagrada). Ukoliko želite samo promijeniti ime sistema onda editujte samo dio između navodnika koji dolaze odmah iza riječi menuentry (selektirani dio na slici ispod). Taj dio se ispisuje u boot meniju. Kada editujete to samo snimite fajl i resetujte računar.

Procesuiranje (Resize,Crop, Convert...) i printanje više slika odjednom na Linux-u

Jedan od najboljih programa za procesuiranje slika na Linux-u sa grafičkim interfejsom zove se Phatch. Nalazi se u Ubuntu repositorijima tako da ga lahko možete instalirati ako upišete u Synaptic ili Ubuntu softwer centar ime "Phatch". Nakon što upišete , izlistat će vam dostupan program, i na vama je još da kliknete na instalaciju.
Preko konzole to je : sudo apt-get install phatch

Kada pokrenete program on izgleda ovako:

Kliknite n a zeleno plus dugme. Otvoriće vam se prozor kao na slici ispod:

Lista opcija je ogromna.. ovdje smo potražili opciju scale (rotate)

Na slici smo odabrali opciju Scale koja je poznatija kao Resize i omogučava promjenu veličine slike ili više slika odjednom.
Kada odabere opciju otvori se prozor kao na slici ispod:

Kliknite na Tools , a zatim na Execute:

Kada jednom kliknete na Execute, program ce pitati dali ce snimiti, pa kada kazete ok, onda opet trebate kliknuti Execute da bi pokrenuli akciju. Onda će vam se otvoriti sljedeci prozor:

Na ovom prozoru Odaberite folder u kojem su slike klikom na "Browse Folder".

Budite samo oprezni sa opcijom "Overwrite existing images" jer ako nju uključite onda će vam nove slike prekopirati stare i onda ćete igubiti original. Zato je najbolje isključiti.

Kada kliknete Batch otvoriće vam se sljedeći prozor:

Sada kliknite samo na "Continue". I kada program završi procesuiranje slika prikazace vam poruku kao na slici ispod. Klikom na "Show images" otvoriti će vam folder u kojem su vaše procesurirane slike.

Kada zatvorite ovaj program vaše postavke su se snimile na desktop i možete istu akciju pokrenuti tako što kliknete na slikicu koja ima naziv akcije koju ste pokrenuli a onda odaberete da je pokrenete sa ovim programom. Prikaz opcija desnog klika kao i šta treba kliknuti prikazan je na slici ispod:

Kada se akcija otvori postupak jew dalje isti.

Printanje više slika odjednom

Za printanje više slika odjednom preporučujemo program "Shotwell", on također postoji u Ubuntu listi paketa pa ga možete jednostavno instalirati pretragom paketa pod nazivom "shotwell".
Kada se instalira pojaviti će se u Stasrt->Graphic->Shotwell. Porenite ga i kliknite File pa Import. Odaberite folder u kojem su slike za print. Moguće je da se desi da kada kliknete OK da program stane sa radom, ali program ne stane sa radom nego se iza tog prozora pojavi drugi prozor na koji treba kliknuti "Import in place" pa će program nastaviti sa radom. Da bi vidjeli ovaj prozorčić pomakcite trenutni u desno ili lijevo.
Kada se importuju slike odaberite ih kao na slici:

Nakon ovoga kliknite Print, a u print prozoru klikinte na "Image Settings" , a zatim oznacite koliko slika printate na jedan papir. U prozoru ispod su oznaćene 4 slike po stranici.

Osvježavanje thumbnails slikica na file menadžeru u Linux-u

Ukoliko vam se dešava da kada neke slike obrišete , pa poslije druge zalijepite na isto mijesto sa istim imenom, ostanu umanjeni prikazi slikica (thumbnails) od starih slika što ste ih pobrisali sada ćemo vam reći kako da osvježite pregled.
Ovo se ne dešava samo u Linuxu, slična stvar je i u Windows-ima problem, a to je da kada jednom napravi umanjene slikice nekog fajla on ga sprema na određenu lokaciju sa koje uvijek učitava , te on neće primjetiti ako ste vi u međuvremenu fajl zamijenili sa nekim drugim ali pod istim imenom. Sistem zna da je pod tim imenom ona slikica koju je on ranije snimio i neće je osvježavati.
Da biste osvježili slikice morate obrisati folder ".thumbnails" u vašem home folderu.
To možete uraditi tako što ćete prvo omogučiti da vidite skrivene fajlove , a zatim nađete ovaj folder i onda pobrišete sve što ima u njemu.
Drugi način je da u konzoli ukucate komandu: rm -r ~/.thumbnails
Kada ovo završite sistem će ponovo napraviti osvježene thumbnails-e za svaku sliku.

Pokretanje programa, akcija i mijenjanje postavki bez unosa šifre

U ovom tekstu ćemo vam objasniti najlake načine za ukidanje unosa šifre. Ovo se odnosi na Ubuntu bazirane distribucije.
Otvorite Synaptic Package Manger , ukucajte policykit-desktop-privileges u search polje i kada se pojavi program, obilježite ga da se instalira i kliknite Apply... i to je to :)

Isto ovo možete uraditi i preko komandne linije tako što ukucate komandu:
sudo apt-get install policykit-desktop-privileges
Nakon toga upišete šifru i to je to.
Ovaj program možete skinuti i sa ovog linka.

Kada instalirate program iznad moći ćete raditi osnovne radnje bez šifre, a one ne sigurnije će se opet morati otvarati sa šifrom.
Bez šifre ćete sad moći:

montirati i mapirati diskove
podešavati vrijeme i vremensku zonu
podešavati mrežu (ethernet, wirelles,adsl, vpn..)
nadogradnja postoječeg softvera
konfihuracija printera

Sve se ovo odnosi na korisnike koji imaju ulogu "sudo" ili "admin".

Ako želite više kontrole morate editovati sami policykit ili editovati fajl sudoers.

Uputvstva za editovanje suders-a možete pročitati na ovim linkovima: link1 , link2 i link3.
Kako editovati policykit pročitajte na ovim linkovima: link1 i link2.

Na ovom prozoru ukucavate šifru da bi ste pristupili akciji com.ubuntu.pkexec.synaptic

Printanje na Linuxu bez drajvera

Ukoliko neki printer ne može nikako da radi na Linux-u, to možete riješiti tako što ćete imati jedan Windows računar koji će služiti kao printer server.
Nakon dosta googlanja i traženja rješenja našli smo rješenje. Prvobitno rješenje koje smo našli možete pročitati ovdje. Ali pošto je to bilo jako teško za konfigurisati i jako nestabilno , napravili smo našu verziju u C# programskom jeziku.
Naša verzija se zove NoLinuxDriver printer server i možete je skinuti ovdje.
Radi se o istom konceptu, samo je razlika što smo mi sve automatizovali.
Rješenje se zasniva na tome da na jednom Windows računaru budu instalirani svi drajveri za printere , Linux računar šalje na print dokument tako što ga polšalje Widnows računaru a on ga proslijedi printeru. Tako može raditi neograničen broj printera preko jednog Windows računara koji se ponaša kao printer server.

Kako instalirati printer server na Windows-u.

Instalirajte printere na Windows računar, može bilo koja verzija Windows-a koja podržava .NET 2.0 framework.
Download-ujte program sa ove lokacije i otpakujte ga negdje.
Instalirajte AFPL Ghostscript sa stranice http://www.cs.wisc.edu/~ghost/
Instalirajte GSview sa stranice http://www.cs.wisc.edu/~ghost/
Napravite kraticu od PrinterLinuxServer.exe i premjestite je u Programs->Startup tako da se pokreće na pokretanju sistema.
Napravite folder C:/printers
Kliknite dva puta na PrinterLinuxServer.exe da ga pokrenete i onda kliknite "Refresh" na njemu.
Uđite u folder C:/printers/ i kliknite desni klik na folder sa imenom vašeg printera.
Kliknite Sharing i odaberite opcije da dijelite taj printer, odaberite i da "Everyone" ima permisije za čitanje i pisanje jer ako svi ne budu imali pravo da čitaju i pisaju sistem neće raditi.
That is all for Windows :)

Na Linux mašini treba uraditi:

Download-ovat printer server sa ove lokacije i otpakovat negdje u home fodler kao npr: '/home/juser/printer' .
Otiđite u folder gdje ste otpakovali server , pa u folder "Linux" pa otvorite "auth" fajl. Upišite u taj fajl vaš username, password i domainu.
Otvorite install.sh fajl i promijenite ime vašeg printera (crvena boja) i IP adresu(roze obojeno) vašeg severa i ime dijeljenog foldera. #!/bin/bash
cp adist5.ppd /usr/share/cups/model/
cp winp /usr/lib/cups/backend/
cp auth /usr/lib/cups/backend/
chmod +x /usr/lib/cups/backend/winp
mkdir /var/spool/winp
chmod 777 /var/spool/winp
lpadmin -p minolta163 -E -v winp://192.168.1.8/minolta163 -m adist5.ppd
Otvorite terminal.
Otvorite folder u koji ste otpakovali server, pa u njemu folder "Linux", pa ukucajte komndu: sudo bash install.sh
Printisnite ALT-F2, upišite system-printer-config , pokrenite Test page.
To je to.

Kako server radi:
Kada kliknete na print na Linux-u, winp će snimiti .ps fajl na dijeljeni folder na windows-u sa imenom printera. Server će odmah prepoznati da je dodat fajl i preusmjerit će ga na printer. Na ekranu će vamse pojaviti terminal koji pokazuje izvršavanje komande printanja, a na print server-u će se pojaviti novi red u log-u koji opisuje koja komanda se izvršila.
To izgleda ovako:

Na lijevoj strani je lista printera ,a na desnoj log koji govori koja se komanda izvršila.

Ostavite komentar ako imate pitanja.

Stranice